Ramazan počinje 6. maja, prvi dan Ramazanskog bajrama 4. juna

Islamska zajednica je objavila ovogodišnju vaktiju Islamski značajnih datuma.

 

Ove godine prvi dan Ramazana, odnosno početak posta za vjernike islamske vjeroispovijesti počinje u ponedjeljak, 6. maja 2019. godine, dok je prvi dan Ramazanskog bajrama u utorak, 4. juna.

Ramazanski post je treći od pet stubova Islama (praktična dužnost muslimana). Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima koji poste od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana. Od njih se također očekuje da što vjernije slijede učenje poslanika Muhameda a.s., što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i djela. Po riječima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

 

Ramazanski post je treći od pet stubova Islama (praktična dužnost muslimana). Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima koji poste od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana. Od njih se također očekuje da što vjernije slijede učenje poslanika Muhameda a.s., što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i djela. Po riječima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

 

Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Prvi nastupa nakon posta i traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.

Kurban-bajram ili Hadži-bajram ove godine je u nedjelju, 11. augusta i traje četiri dana. Njegovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, kao i obavljanje hadža u Mekki i Medini, što je peti stub islama.

 

Vaktiju značajnih datuma u 2019. godini objavila Islamska zajednica u BiH.

 

Lejletu’r-regaib je u četvrtak, 7. marta. To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda. U narodu se naziva „noć želja“ a obilježava se dovama i učenjem mevluda.

Potom dolazi Lejletu’l-miradž, 2. aprila. Ovo je noć u kojoj je Muhammed a.s. uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.

Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.

 

Lejletu’l-berat je u petak, 19. aprila 2019. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana. Dan pobjede na Bedru je 22. maja, a Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila Danom povratničkih džemata.

Lejletu-l-kadr je 31. maja 2019. Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur’ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelo poglavlje Kur’ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

Ajvatovica je u nedjelju, 30. juna. To je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Bogu raspolovila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu.

Dan Arefata je 10. augusta. Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva.

 

Nova hidžretska godina nastupa 31. augusta ili 1. muharrema. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera a.s., a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda a.s. iz Mekke u Medinu.

 

Kompletnu vaktiju možete pogledati na OVDJE.

Pratite nas

REDAKCIJA

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala Begov Han. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
REDAKCIJA
Pratite nas

REDAKCIJA

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala Begov Han. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

error: Sadržaj je zaštićen !!