O Begov Hanu

Begov Han je mjesna zajednica smještena u središnjoj Bosni na obali rijeke Bosne,između gradova Zenice i Žepča.

Obuhvata više reljefnih tipova: ravnicu duž centralnog dijela te blago brežuljkasto zemljište u sjevernom dijelu, te visoke brdske predjele na istoku i zapadu.

Period nastanka Begov Hana seže u vrijeme vladavine Osmanlija u BiH, po nekim legendama, smatra se da je nepoznati beg sagradio han na lijevoj obali rijeke Bosne krajem 18. stoljeća. U tom periodu postojala su okolna sela Branošica, Fatići, Mračaj, Šagovići, Memčići iz kojih su ubrzo ljudi počeli naseljavati ovaj dio obale rijeke Bosne.

Nakon izgradnje hana za putnike ubrzo je se sagradio i mejtef, a već u 19. stoljeću Begov Han postaje mala varoš, kasaba sa pekarom, kahvanom, mesnicom, pijacom. Dolaskom Austrougara krajem 19. stoljeća gradi se ciglana i velika pilana sa uskotračnom prugom prema Pepelarima, a ubrzo nakon toga škola i pošta. Sredinom 20. stoljeća u centralnom dijelu čaršije gradi se Dom za mlade gdje su održavani svi kulturni događaji tog perioda, a ubrzo i područna ambulanta.

 

Popisom stanovništva iz 1971. godine utvrđen je broj od 564 stanovnika, dok 1981.godine taj broj je iznosio 918. Popisom stanovništva iz 1991.godine broj stanovnika je bio 1041, a danas taj broj premašuje 3000 stanovnika.

Važno je istači da je Begov Han multinacionalna sredina iako sa većinskim Bošnjačkim stanovništvom od preko 95%, posjeduje 4% Hrvata u zaseoku Kosići, i 1% Srba. Početkom 21.stoljeća Begov Han doživljava ekspanziju, gradi se moderan most na rijeci Bosni, a s njim i današnji izgled Begov Hana, koji ima nekoliko firmi, školu, modernu sportsku salu, apoteku, ambulantu, poštu, elektrodistribuciju, dvije džamije u centralnom dijelu, pekaru, kafiće i restoran. Danas Begov Han pripada Općini Žepče, mjesna je zajednica sa 12 zaseoka, sela i podružnica. Tokom svog postojanja iznjedrio je nekolicinu uglednika, narodnih heroja, šehida, pisaca, slikara i muzičara.

 

Portal Begov Han

error: Sadržaj je zaštićen !!